warning: Parameter 1 to profile_load_profile() expected to be a reference, value given in /home/inicijat/public_html/includes/module.inc on line 476.
Podjela na sedam regija

Studija o učinkovitijoj decentralizaciji Hrvatske

© eizg.hr

Ekonomski institut Zagreb predstavio je studiju „Učinkovita decentralizacija u Hrvatskoj“. Jedanaest znanstvenika pod vodstvom dr. Dubravke Jurline Alibegović ponudilo je svoje viđenje i rješenja za učinkovitije upravljanje lokalnom razinom državne uprave.

Vrlo je zanimljiva analiza strukture prihoda i rashoda lokalnih proračuna. Tako npr. općine svega 43,4 posto prihoda ostvaruju porezima, a čak 20 posto proračuna puni se od pomoći, uglavnom iz državnog proračuna i nešto sredstvima darovnica iz inozemstva. Županijama prihodi od poreza čine 81 posto ukupnih prihoda, a pomoć nešto manje od 12 posto.

Ukupni rashodi u proračunima općina, gradova i županija u 2009. godini iznosili su 25,3 milijarde kuna. Najveći dio odnosi se na materijalne rashode, pri čemu prevladavaju izdaci za tekuće i investicijsko održavanje te rashodi za materijal i energiju.

Ako promatramo udio prihoda i rashoda lokalne države u prihodima i rashodima opće države, zanimljivo je da je udio rashoda od prihoda viši samo u sjevernoeuropskim zemljama – Danskoj, Estoniji, Finskoj i Švedskoj. Hrvatska ima uravnotežene udjele, dok primjetno viši udio u prihodima možemo primijetiti u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj.

U studiji je dan niz prijedloga za poboljšanje učinkovitosti lokalne razine državne uprave. Neki od njih su širenje namjene komunalnog doprinosa te uspostava registra imovine u vlasništvu lokalnih jedinica s ciljem aktivnog upravljanja imovinom, a široj javnosti sigurno je najzanimljiviji prijedlog novog teritorijalnog ustroja. Tako bismo ubuduće imali sedam regija:

  • Regiju 'Međimurje, Podravina i Zapadna Slavonija' sastavljenu od četiri županije: Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska i Virovitičko-podravska
  • Regiju 'Sjeverozapadna i Središnja Hrvatska' sastavljenu od četiri županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka
  • Regiju 'Dalmacija' sastavljenu od četiri županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska
  • Regiju 'Lika' koja bi se sastojala od Ličko-senjske županije
  • Regiju 'Slavonija' sastavljenu od četiri županije: Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska
  • Regiju 'Istra, Primorje i Gorski kotar' koju bi činile dvije županije: Istarska i Primorsko-goranska
  • 'Zagrebačku regiju' sastavljenu od Grada Zagreba i Zagrebačke županije
  • Cilj takvog grupiranja je osposobiti lokalne jedinice za obavljanje javnih poslova iz svog djelokruga i koordiniranje regionalnog razvoja, s obzirom da se pokazalo da mnoge od njih ne ostvaruju dovoljno prihoda kako bi pokrile troškove, ne mogu samostalno financirati svoje obveze i ovisne su o pomoći države. Jedna od posljedica takve situacije je i da su ulaganja u razvoj znatno manja nego što bi to bilo poželjno.