Izdvojeno

Londonski The Economist je prije 12 godina označio Njemačku kao ’privrednog bolesnika Europe’. Danas, nakon dviju recesija i velike svjetske financijske krize, pred saveznim Ministarstvom za gospodarstvo u Berlinu stoji veliki plakat s citatom iz istog časopisa: „Vrijeme je da novo njemačko privredno čudo pobliže razmotrimo”. Što se to događalo u međuvremenu da je ’bolesnik Europe’ prerastao u ’lokomotivu razvoja’ Europske zajednice?

Svjetska brodogradnja brzo se oporavlja od posljedica krize. Najviše su profitirali globalni igrači, na čelu s NR Kinom koja već sada u svjetskoj brodogradnji ima udio od 42 posto. Druga je Južna Koreja s udjelom od 30 posto, a treći Japan s 19 posto. Njemačka, najveća brodograditeljska država u Europi, četvrta je i „drži” samo 2 posto, a sve zemlje EU zajedno jedva 7 posto. Takav razvoj tržišta i fokusiranost na Kinu i Koreju nezamisliv je bez intenzivne potpore u vidu državnih subvencija. Štoviše, postojeći programi potpore proširuju se brojnim dodatnim mjerama.

Izlazak iz krize i daljnji razvoj gospodarstva Hrvatske treba bazirati – isto kao i Europska unija i sve "pametne" zemlje – na suvremenoj industrijalizaciji države i razvoju moderne industrije. A na sve se to utječe industrijskom politikom koje Hrvatska – još nema…

Globalna je ekonomija prolazila kroz dramatične promjene u posljednjih nekoliko desetljeća. Snižavanje troškova širenja i korištenja informacija, skraćivanje životnog vijeka proizvoda, ubrzana internacionalizacija i liberalizacija razmjene i komercijalnih, financijskih i kulturnih interakcija, samo su neka od obilježja transformacije odrednica konkurentnosti i načina na koji se stvara bogatstvo.