warning: Parameter 1 to profile_load_profile() expected to be a reference, value given in /home/inicijat/public_html/includes/module.inc on line 476.
Trendovi

2011: Godina zlatne groznice

"Nagli porast cijena poti─Źe, prvi put nakon ─Źetiri desetlje─ça, na promi┼íljanje o tome treba li zlato imati monetarnu ulogu." upozorava The Financial Times. Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke predlo┼żio je da, u okviru reformi me─Ĺunarodnog financijskog sustava, "nositelji ekonomske politike razmisle o kori┼ítenju zlata kao me─Ĺunarodnog mjerila i┼í─Źekivanja tr┼żi┼íta u pogledu inflacije, deflacije i budu─çe vrijednosti valuta". Zlato je, smatra on, alternativna monetarna aktiva, ┼íto ne zna─Źi da bi se trebalo vratiti na zlatni standard poput onoga od prije 1971., po kojemu su valute bile zamjenjive za zlato.

Nakon neuspjeha grupe G ÔÇô 20 da postigne bilo kakav smisleni dogovor o globalnim financijskim debalansima, Francuzi su najavili da ─çe u 2011. za svog predsjedanja Grupom pokrenuti raspravu o budu─çnosti me─Ĺunarodnog monetarnog sustava. No nijedna od konvencionalnih opcija ne izgleda pogodnom. Nitko ne ┼żeli op─çi povratak na ─Źvrste valutne te─Źajeve, a mogu─çi sustav alternativnih ili dopunskih monetarnih rezervi tako─Ĺer je problemati─Źan. Eurozona ima segmentirano tr┼żi┼íte obveznica i, imaju─çi u vidu muke sa Gr─Źkom i Irskom, njena je budu─çnost neizvjesna, a k tome se kineskom valutom ne mo┼że slobodno trgovati.

Naizgled je politika sredi┼ínjih banaka tiskanje novca, dok zlata ima onoliko koliko ga ima ili ga se mo┼że proizvesti. Otuda i nagli rast cijene zlata: od po─Źetka ovog tisu─çlje─ça indeks cijena ameri─Źkog FED-a porastao je za 22 posto, dok je istodobno dolarska cijena zlata porasla za 498 posto. Kada bi, dakle, ameri─Źki potro┼ía─Źi svoje potrep┼ítine trebali kupovati zlatnicima, njihovi bi se izdaci smanjili za tri ─Źetvrtine. Deflacija od 75 posto tijekom jednog desetlje─ça nipo┼íto nije po┼żeljna za bilo koju valutu. Sa stanovi┼íta centralnih bankara, problem je u tome da cijena zlata nije pouzdan pokazatelj za predvi─Ĺanje rasta cijena bilo ─Źega ÔÇô smatra Fred Bergsten iz Instituta za me─Ĺunarodnu ekonomiju u Washingtonu. U tom kontekstu klju─Źno je pitanje koliko rast cijena zlata odra┼żava ─Źimbenike specifi─Źne za taj metal ili neke druge, fundamentalne ─Źinitelje. Me─Ĺu fundamentalnim faktorima promatra─Źi isti─Źu stagnaciju proizvodnje usprkos rekordno visokim cijenama. Svjetska proizvodnja zlata dostigla je svoj maksimum u 2001. godini s oko 2.645 proizvedenih tona. K tome se glavnina proizvodnje seli ka rizi─Źnijim proizvo─Ĺa─Źima u Africi i sredi┼ínjoj Aziji, dok je lani ukupna proizvodnje ─Źetiriju tradicionalnih proizvo─Ĺa─Źa ÔÇô Ju┼żne Afrike, SAD, Kanade i Australije ÔÇô s 1.260 tona u 2000. pala na tek 756 tona. Smanjenje nove proizvodnje donekle je nadomjestilo pove─çanje prodaje lomljenog zlata, dok je s druge strane porast potra┼żnje za zlatnim nakitom u zemljama u usponu poput Indije pridonijeo rastu potra┼żnje.

To su, dakako, specifi─Źni ─Źimbenici koji ni┼íta ne ka┼żu o ┼íirim inflacijskim pritiscima. U tom pogledu mnogo je zna─Źajniji dramati─Źni rast kupovina zlata od strane financijera. Novi investitori ÔÇô kao npr. mirovinski fondovi i osiguravaju─ça dru┼ítva, postali su zna─Źajni kupci ┼żutog metala. Najve─çi igra─Ź me─Ĺu fondovima koji investiraju u zlato, SDPR Gold Shares, osnovan prije ┼íest godina, danas vrijedi oko 58 milijardi dolara i ima vi┼íe zlata od ve─çine sredi┼ínjih banaka. Ve─çina ovih ulaga─Źa kupovala je zlato zbog diverzifikacije svojih portfolija, a ne iz straha od inflacije. No u najnovije vrijeme neki od najve─çih hedge-fondova po─Źeli su kupovati zlato kao osiguranje od smanjene odlu─Źnosti centralnih banaka da odr┼że stabilnost svojih valuta. U strahu od deflacije, one bi lako mogle poduzeti mjere koje bi dovele do obezvrje─Ĺenja novca. Koliko je to vjerodostojno, dovodi u pitanje ─Źinjenica da se cijene zlata kre─çu neovisno od cijena robe i usluga; no ono odra┼żava uvjerenje da Ben Bernanke, predsjednik ameri─Źkog FED-a, ne─çe biti u mogu─çnosti dr┼żati stopu inflacije ni┼żu od 2 posto.

Ipak, ima razloga u prilog gledi┼ítu da nam cijena zlata ka┼że ne┼íto korisno o vrijednosti novca. Jedan je da bi valjano mjerenje inflacije moralo uklju─Źiti i kretanje vrijednosti aktive. Indeks potro┼ía─Źkih cijena ne uklju─Źuje vrijednost obveznica, dionica, pa ni nekretnina. Onome tko ┼żeli sa─Źuvati vrijednost svoje imovine to je itekako va┼żno. Jedan od proklamiranih ciljeva FED-a je i pove─çanje cijena dionica i obveznica. U tom smislu i cijena zlata mo┼że biti indikatorom gubitka op─çe kupovne mo─çi novca, a ne samo tro┼íkova teku─çe potro┼ínje. Investitorima je k tome postalo prakti─Źnije dr┼żati zlato, jer klasi─Źni problem ÔÇô onaj da zlato ne donosi prinose ÔÇô vi┼íe i nije va┼żan, s obzirom na to da su kamatne stope tako niske da nisu spomena vrijedne.

Mogu─çe je i to da investitori kupuju zlato, jer ┼żele kupovati kinesku valutu, ┼íto im tamo┼ínje monetarne vlasti ne dozvoljavaju. Prema analizi londonske konzultantske ku─çe Fathom, veza izme─Ĺu cijene zlata i stupe inflacije prekinuta je po─Źetkom 2000., i to u vrijeme kada su oja─Źali me─Ĺunarodni pritisci na Kinu da aprecira svoju valutu. U tom smislu zlato bi bila svojevrsna zamjena za kinesku valutu. Investitori su, naime, sve zabrinutiji zbog mogu─çnosti dr┼żavnog bankrota i stoga vjeruju da ─çe vrijednost ve─çine valuta pasti u odnosu na onu kinesku.

Bilo kojem od ovih argumenata se priklju─Źili, ima razloga vjerovati da bi kretanje cijene zlata moglo dati koristan uvid u stanje me─Ĺunarodnih financija i da bi o njemu trebalo voditi ra─Źuna. Kriti─Źari FED-a koji navode cijenu zlata kao signal da je inflacija u porastu, time prizivaju restriktivnu monetarnu politiku. Posljedica takve politike mogla bi imati krajnje negativan u─Źinak na cijene aktive kao i na tempo privrednog rasta. No iz svega navedenog te┼íko je osporiti zaklju─Źak da ─çe ÔÇô htjeli mi to ili ne ÔÇô nadolaze─ça godina biti godina zlatne groznice.

prof. dr. sc. Uroš Dujšin

Ovaj ─Źlanak dio je na┼íe publikacije "Perspektive". Cijelo izdanje pro─Źitajte na www.inicijativa.com.hr/publikacije