warning: Parameter 1 to profile_load_profile() expected to be a reference, value given in /home/inicijat/public_html/includes/module.inc on line 476.
Nova radna mjesta

Zvijezde recesije

Sada┼ínja recesija (koja postupno jenjava diljem svijeta, ali ne i u Hrvatskoj) razlikuje se od svih unatrag pola stolje─ça. Prije je gubitak radnih mjesta bio rasprostranjen po cijeloj privredi, sada je koncentriran uglavnom u tri sektora: gra─Ĺevinarstvo, prera─Ĺiva─Źka industrija (posebice vozila) i financije. Mnogi su dijelovi ameri─Źke privrede, kako podsje─ça tjednik Newsweek, relativno po┼íte─Ĺeni, a neki ÔÇô kao obrazovanje i zdravstvo ÔÇô rastu brzim korakom. Uspje┼íno posluju i izvozno orijentirane kompanije, kao i tehnolo┼íke tvrtke te sve koje su povezane sa sirovinama i poljoprivredom. ─îak i neki proizvo─Ĺa─Źi s tr┼żi┼ínoga vrha po─Źinju se oporavljati.

Vezivno su tkivo svih tih kategorija izvozna tr┼żi┼íta, naro─Źito ona u nastanku. Ruke trljaju izvoznici u zemlje s visokim razvojnim stopama kao ┼íto su Kina, Indija i Brazil. Ameri─Źki izvoz, koji obi─Źno raste po stopi od sedam do osam posto, sada grabi dvocifreno.

Usluge tvorac radnih mjesta

To ne ─Źudi, jer kako izvje┼í─çuje Goldman Sachs, svake godine na tr┼żi┼ítima u nastanku javlja se 70 milijuna novih potro┼ía─Źa srednje klase, a svi oni ┼żele elektroniku, potro┼ía─Źku robu i poku─çanstvo iz SAD-a i drugih zemalja. Podru─Źja u razvoju imaju i goleme infrastrukturne potrebe, ┼íto je prilika za proizvo─Ĺa─Źe kompleksnih strojeva i opreme.

Ipak, ne treba o─Źekivati da ─çe proizvodnja u SAD-u dosti─çi nekada┼ínji udio u ukupnoj ekonomskoj snazi. U protekla dva desetlje─ça, gotovo sva nova radna mjesta potje─Źu od usluga. Tako je, uostalom, i u zemljama sa srednjim dohotkom, ─Źak i u nekima s niskim. Proizvodnja ve─ç podosta godina ne stvara nova radna mjesta, upozorava James Manyika, direktor Globalnog instituta McKinsey. Tako ni porast potra┼żnje ruda u Kini ne─çe stvoriti milijune radnih mjesta.

Ali, i ameri─Źke uslu┼żne kompanije mogu se okoristiti rastom globalnoga gospodarstva. Ameri─Źka privreda potencijalni je dobavlja─Ź intelektualnoga kapitala koji ─çe pomo─çi rast zemalja u razvoju.

Za razliku od prethodne recesije, kada su stradale tehnolo┼íke kompanije, one su sada vrlo uspje┼íne. Iako je tehnolo┼íki sektor u po─Źetku bio izravno pogo─Ĺen krizom, u me─Ĺuvremenu se posve oporavio i polu─Źuje najbolji u─Źinak, s visokim rastom. Istodobno, korporativni izdaci na informati─Źku opremu i softver rastu po godi┼ínjoj stopi od gotovo 13 posto ÔÇô najbr┼że u 21. stolje─çu ÔÇô ka┼że Joseph LaVorgna, glavni ameri─Źki ekonomist Deutsche Bank.

Izvoz obrazovanja

Ipak, valja se prisjetiti da tehnolo┼íki sektor ─Źini okosnicu ameri─Źke konkurentske prednosti ÔÇô visoko produktivne i relativno dobro obrazovane radne snage. Ameri─Źko vi┼íe obrazovanje smatra se najboljim na svijetu i postalo je zaseban sektor rasta. Studenti iz inozemstva dolaze u koled┼że u SAD-u, pla─çaju─çi visoke ┼íkolarine, pa se mo┼że govoriti o svojevrsnom izvozu obrazovanja. Dodu┼íe, zaostajanje dolara za brojnim drugim valutama donekle pojeftinjuje ┼íkolovanje na ameri─Źkim sveu─Źili┼ítima, ─Źine─çi ih dodatno privla─Źnim.

Koliko god ameri─Źko ┼íkolovanje bilo na cijeni, u stvaranju in┼żenjera vrhunske razine zaostaje za njema─Źkim, upozorava Newsweek. Tjednik ujedno zaklju─Źuje kako je od presudne va┼żnosti da Vlada podr┼żi malu privredu, koja jo┼í uvijek stvara ve─çinu radnih mjesta u SAD-u. Velika je vjerojatnost da ─çe u budu─çnosti velike ameri─Źke kompanije premje┼ítati vi┼íe radnih mjesta u inozemstvo, prate─çi tamo┼ínje potro┼ía─Źe, ali je sve izvjesnije da ─çe i manje tvrtke tra┼żiti ┼íanse u globalizaciji, makar broj nijihovih kupaca u pojedinim zemljama bio skroman.

Ovaj ─Źlanak dio je na┼íe publikacije "Perspektive". Cijelo izdanje pro─Źitajte na www.inicijativa.com.hr/publikacije