warning: Parameter 1 to profile_load_profile() expected to be a reference, value given in /home/inicijat/public_html/includes/module.inc on line 476.

O nama

Zagreba─Źka inicijativa

Da bismo izašli iz krize morali bismo, prije svega, znati kamo idemo. A znade li Hrvatska kamo ide?

Dr┼że─çi se toga mota, skupina ekonomista i novinara odlu─Źila je o┼żivjeti klub Zagreba─Źka inicijativa, koji je po─Źetkom ovog stolje─ça bio krenuo u obra─Źun s demagogijom kojom politika zasipa medije, potaknuv┼íi promi┼íljanja o strategiji socijalno odr┼żivog ekonomskog i sveukupnog razvitka Hrvatske. Grupu smo u me─Ĺuvremenu institucionalizirali i osnovali uz pomo─ç Zaklade Konrad Adenauer.

Najnovija upozorenja vi┼íe su nego alarmantna: u ve─çini klju─Źnih pokazatelja konkurentnost Hrvatske ozbiljno zaostaje za razvijenim tranzicijskim zemljama. Nemamo jasnu razvojnu, posebno industrijsku politiku. Tijekom proteklih dvadeset godina izgubili smo sna┼żne poluge industrijskog razvitka i osjetno smanjili udio industrije u stvaranju BDP-a. Od 1990. do danas, u prera─Ĺiva─Źkoj smo industriji izgubili vi┼íe radnih mjesta nego ┼íto ih danas ima u tom dijelu proizvodnje. Do besmisla smo razvili ideju kako se u Hrvatskoj gotovo ni┼íta vi┼íe ne isplati proizvoditi, zapostavljaju─çi pri tome vlastitu pamet, razvoj i vlastiti proizvod. Perjanice hrvatske izvozne industrije ostale su bez perja, a nove nismo ni stvarali niti imamo ideju kako ih stvarati. Jednostavnije re─Źeno, Hrvatska ne zna kamo ide!

U posljednje vrijeme kao da smo se osvijestili, shva─çaju─çi da se bez udjela industrije na razini 25 do 30 posto te┼íko mogu postizati makroekonomski ciljevi, koji polaze od relativno visokih stopa ekonomskog rasta. No, da bismo odr┼żavali takve visoke stope, potrebni su sna┼żniji dru┼ítveni napori, prije svega konkretna, ne samo regulativna podr┼íka razvojnim ciljevima i izvoznoj orijentiranosti cijelog gospodarstva, ┼íto zasad uvelike izostaje. Nova industrijalizacija ne mo┼że se provoditi sa starom tehnologijom, zaostalom opremom i pre┼żivjelim idejama.

Sve svodne analize ukazuju da samo visoka stopa rasta BDP-a mo┼że jam─Źiti bitnije pomake i nove trendove. Svaka stopa rasta ispod sedam posto, na ┼żalost, zna─Źi daljnje pove─çanje raskoraka prema drugim tranzicijskim zemljama, u ─Źemu ve─ç godinama gubimo zamah. I najnovije analize stanja u hrvatskom gospodarstvu pokazuju da poslovni sektor ÔÇô ako uop─çe ┼żeli imati kredibilitet ÔÇô mora odlu─Źnije i dosljednije zastupati teze da samo konkurentnost, inovativnost, ja─Źanje izvoza i jasan sustav vrijednosti na osnovi zajedni─Źkih ciljeva mogu dovesti do promjena u trendu i ukupnome pona┼íanju. Najbolji, a zapravo jedini realni model razvitka jest ukupno osna┼żena izvozna orijentacija koja poti─Źe stalan rast, novo proizvodno zapo┼íljavanje i uravnote┼żenje trgovinske bilance. Na to nas poja─Źano prisiljava sve nepovoljnija slika ino-zadu┼żenja.

Kada medijski kriti─Źari ┼żele naglasiti dramati─Źnost hrvatske ekonomske sada┼ínjosti, naj─Źe┼í─çe ma┼íu podatkom o 320 tisu─ça nezaposlenih i neizre─Źenim o─Źekivanjem da ─çe se dimenzije te armije smanjiti. U tom se o─Źekivanju krije krupna zabluda. Izlazak iz krize, kako rekosmo, pretpostavlja visoke stope rasta uz novu industrijalizaciju i novo zapo┼íljavanje. Na ┼żalost, upitno je koliko je me─Ĺu onih 320 tisu─ça nezaposlenih stru─Źnjaka koji su potrebni modernoj industrijskoj proizvodnji. Znatan dio te armije ne samo ┼íto je nezaposlen nego je i suvi┼ían.

Mogli bismo navoditi i druge podatke koji ─çe ekonomskim kormilarima ote┼żavati plovidbu do mirnijih poslovnih voda. Me─Ĺutim, nevolje se ne daju ukloniti medijskim ili bilo kojim drugim pesimizmom. Ma koliko stanje bilo nepovoljno, Hrvatska nema izbora: moramo se prihvatiti nove proizvodnje, revitalizirati industriju, stvoriti manevarski prostor za visoke stope ekonomskog rasta, a time odgovoriti i na sve nagla┼íenije zahtjeve stanovni┼ítva koje bi ┼żeljelo osjetiti blagodati ukupne gospodarske i razvojne politike. To zna─Źi da stvari i prioritete u gospodarskoj filozofiji i politici treba postaviti naglavce.

Najva┼żniji je, u svakom slu─Źaju, povratak cijeloga dru┼ítva realnoj ekonomiji, bez virtualnog blagostanja zasnovanog na prevelikom zadu┼żivanju stanovni┼ítva. Odgovor je u stvaranju realnih preduvjeta i poticaja (ne samo materijalnih ili financijskih) da se razvija poduzetni─Źki duh, da se pri ulasku u novi posao razmi┼ílja o ┼íirem tr┼żi┼ítu, ┼íto uklju─Źuje odmah i razmi┼íljanje o izvozu, i da se nastoji doma─çom proizvodnjom, kvalitetom i prihvatljivom cijenom, supstituirati preveliki uvoz svega i sva─Źega. Odgovor je, kona─Źno, u rastere─çenju privrede, smanjenju javne potro┼ínje, racionalnijoj javnoj upravi, boljim mehanizmima prikupljanja poreza, smanjivanju raznih doprinosa, prireza i drugih davanja koja gu┼íe proizvodnju i poduzetni┼ítvo.

Hrvatska bi ekonomska znanost (i praksa) morala hitno ponuditi odgovore na pet klju─Źnih pitanja:

  • Kako ostvarivati gospodarski rast ve─çi od 5 posto;
  • Kako ostvarivati stopu rasta zaposlenosti od 2-3 posto na godinu;
  • Kako osigurati rast izvoza barem po dvostruko ve─çim stopama od rasta gospodarstva;
  • Kako u tim uvjetima osigurati ekonomsku i financijsku stabilnost, i
  • Kako ubrzano usvajati europske standarde pona┼íanja u poslovanju.
  • U svakom slu─Źaju, preostaje nam cijeli splet iznimno velikih izazova. Na┼ía "misija" bi trebala biti da poku┼íamo predlagati rje┼íenja i otvarati prostor za novu paradigmu gospodarskih kretanja u Hrvatskoj.

    Osnovali smo Zagreba─Źku inicijativu sa ciljem da pokrenemo upravo takve rasprave. U tra┼żenju puteva za br┼żi i ravnomjerniji razvitak Hrvatske, publikacija "Perspektive" nudit ─çe i neke odgovore na te izazove.