Novi broj Perspektiva

Novu godinu dočekujemo s novim izdanjem naše publikacije Perspektive. U ovom broju dotaknuli smo se demografskih problema s kojima se Hrvatska suočava, možete čitati i o reformama koje bi nova vlada trebala provesti, kao i pogledati čija gospodarstva će u bliskoj budućnosti igrati ključne uloge. Tu su i brojni drugi članci o raznim zanimljivim i aktualnim temama, a svi su dostupni besplatno u PDF inačici.

Dobrodošli na portal Zagrebačke inicijative!

Lokalni okviri globalne krize
Keynes drugi put među Hrvatima
White i Keynes

Kriza koja je potkraj 2008. počela harati svijetom a danas trese i Hrvatsku nikako ne posustaje. "Kolovoz je za svjetsku privredu bio mjesec živčanih slomova. Rujan i listopad neće biti bolji" – konstatira londonski The Economist od 3. rujna. A Cristine Lagarde, nova šefica MMF-a, potkraj kolovoza izjavila je da svjetska privreda ne raste dovoljno brzo, da se suočava s brojnim rizicima na putu oporavka, te da je ovo ljeto pokazalo da se nalazimo "u opasnoj novoj fazi."

Treći broj Perspektiva

Izdan je i treći broj Perspektiva, naše tromjesečne publikacije. U ovom broju opet možete čitati o brojnim zanimljivim temama, a među ostalim izdvajamo tekstove o novoj geopolitici hrane, prijetnji bankrota države, zašto su ideje Johna Maynarda Keynesa opet aktualne itd. Cijeli broj dostupan je besplatno u PDF inačici.

Temelj za širu raspravu
Deset zapovijedi Gospodarskog vijeća

Poduzetnici bi trebali poticati nadarenost svojih zaposlenika te im davati mogućnost pokazati učinkovitost,kreativnost i bogatstvo ideja.

Održivost – putokaz za 21. stoljeće
Kvalitetni lideri nositelji održivog poslovanja

Korporacijska društvena odgovornost u Hrvatskoj uglavnom je nerazvijena i tek je u začetku. Ipak jača svijest da je to nezanemariva dodana vrijednost i poslovni potencijal

Drugo njemačko privredno čudo
Od ’europskog bolesnika’ do ’lokomotive razvoja’

Londonski The Economist je prije 12 godina označio Njemačku kao ’privrednog bolesnika Europe’. Danas, nakon dviju recesija i velike svjetske financijske krize, pred saveznim Ministarstvom za gospodarstvo u Berlinu stoji veliki plakat s citatom iz istog časopisa: „Vrijeme je da novo njemačko privredno čudo pobliže razmotrimo”. Što se to događalo u međuvremenu da je ’bolesnik Europe’ prerastao u ’lokomotivu razvoja’ Europske zajednice?

Iz drugog ugla
Pred vratima EU – ipak oprez

Zanimljiva poruka stiže u osvit hrvatskog približavanja Europskoj uniji. Uputili su je ugledni svjetski ekonomisti s Međunarodne konferencije u Bolu na Braču. „Pred ulazak u bilo koju integraciju zadržite jake instrumente kontrole novca i financija, jer je sve drugo traženje nevolja”. I neka druga upozorenja vrijedno je zabilježiti.

Svjetska brodogradnja
Rizici koji prate monopolizaciju tržišta

Svjetska brodogradnja brzo se oporavlja od posljedica krize. Najviše su profitirali globalni igrači, na čelu s NR Kinom koja već sada u svjetskoj brodogradnji ima udio od 42 posto. Druga je Južna Koreja s udjelom od 30 posto, a treći Japan s 19 posto. Njemačka, najveća brodograditeljska država u Europi, četvrta je i „drži” samo 2 posto, a sve zemlje EU zajedno jedva 7 posto. Takav razvoj tržišta i fokusiranost na Kinu i Koreju nezamisliv je bez intenzivne potpore u vidu državnih subvencija. Štoviše, postojeći programi potpore proširuju se brojnim dodatnim mjerama.